Varaždinska torta

Pošto su svi koji nas čitaju svjesni da Zvonimir i ja radimo mnogo drugih stvari osim ovog bloga koji je naš jako drag projekt, malo sam ga zanemarila zbog tih mnogo drugih stvari.
Toliko sam ga zanemarila da ću vjerojatno sad u nekoliko dana nalupati previše postova. Krenut ćemo s ovim.

Varaždinsku tortu sam radila za Sveta tri kralja i povodom suradnje sa Dukatom obogatila je upravo Dukatovim vrhnjem za šlag. Zašto baš ova torta? Zbog kestena. Zvonimirova mama obožava kesten pire i Varaždinka je i učinila mi se ova torta savršena za nju. Pošto svu tu hranu koju pripremamo treba podijeliti s dragim ljudima, ovo je bila savršena prilika.

Recept!

Biskvit:
500 grama maslaca
250 grama šećera u prahu
6 žumanjaka
250 grama strugane čokolade
150 grama brašna
10 bjelanjaka

Krema:
0,5 l vrhnja za šlag Dukat
150 grama šećera
500 grama kestena

Ajmo ovako. Moja karijera pečenja kolača i torti ne traje dugo i zaista jako rijetko to radim. I ne znam narezat kolače da budu lijepi i uredni. I ne znam ukrasit da bude lijepo i uredno. I u nekom momentu sam se prestala trudit. Jer je zaista fino. Znači pečem fine nelijepe kolače. Vjerujete mi, fini su.

Ova torta je ispala čak i lijepa. S tim da, evo, moje preporuke. Biskvit je prefin. I vrijedilo bi za veću, deblju tortu, poduplati sastojke i ispeći dva biskvita. To bi bilo divno. To je moja napomena meni za slijedeći put.
Krećemo s biskvitom. Pošto u njega ide strugana čokolada, preporučila bih da si je prije pripremite. Jer ja nisam. I onda sam usred miksanja strugala čokoladu i nisam znala di bi prije. Opet napomena vama i meni. Za slijedeći put.

Maslac i šećer u prahu sam pjenasto izmutila. To mi je i inače veliko veselje jer sve oko mene bude prekriveno šećerom u prahu. Kad sam to savladala i kad su se maslac i šećer lijepo sjedinili i postali pjenasti, dodala sam jedan po jedan žumanjak od njih šest te čokoladu koju smo već sastrugali.
Zamutila sam i čvrsti snijeg od 10 bjelanjaka. Imam dokaz i da je bio stvarno čvrst.

U smjesu od maslaca, žumanjaka, šećera i čokolade dodala sam 150 grama brašna i lagano umutila i snijeg od bjelanjaka.

Usipala sam smjesu u namašćen i lagano pobrašnjen kalup za torte i ubacila u pećnicu na 160 stupnjeva 40 minuta. Provjeravajte kao i ja čačkalicom je li pečeno. Čačkalica mora biti suha. To sigurno znate.
Kad je biskvit pečen, bilo bi najbolje ga ostaviti na hladnom u kalupu do slijedećeg dana da se ohladi i da ga možemo prerezati i nadjenuti kremom. Ja naravno nisam imala vremena za to pa je i sat dva u frižideru bilo super. 

Iskreno, meni je obično puno lakše napraviti dva biskvita nego jednog rezati po pola. Ovaj put sam se čak i to usudila. Nakon vijećanja ukućana oko toga koja tehnika bi bila najbolja, jednostavno sam uzela nož, krenula rezati i nadala se najboljem. I ispalo je najbolje.

Za kremu sam čvrsto ulupala šlag od Dukatovog vrhnja za šlag. Moram priznati da često imam problema sa raznim isprobanim slatkim vrhnjima jer mi rijetko koji dozvoljava da ga zaista čvrsto ulupam. Ovo je jedno od onih s kojim to mogu.

Dodala sam u šlag šećer i kesten pire. Kesten pire koji sam koristila je domaći iz kvarta. I prefin je. Ja inače nisam baš ljubitelj kesten pirea ali ovaj mi je divan. Ne znam u čemu je razlika osim toga što ovome znam porijeklo.

Ja sam si ostavila malo šlaga ipak za ukrašavanje. Ako se to može nazvati ukrašavanjem. Ali možda ste vi malo nadareniji za te stvari pa možete više. Ja još učim.
Uglavnom, kremom sam nadjenula biskvit, premazala šlagom i, pošto smo još bili u blagdansko/zimskom raspoloženju, posipala gotovu tortu svim blagdanskim ukrasićima koje sam pronašla.
I naravno da mi je iz paketa pala veća količina na jedno mjesto i onda sam morala pincetom micati. Jer takve stvari se meni događaju pod normalno.

Srnetina u kori od medenjaka

Blagdani su iza nas a s njim i period pečenja kolača i kuhanja svečanih ručkova i večera. Ja predlažem da se isto stavim u natjecateljski dio ekstremnih sportova jer, vjerujte mi, ovo su bili najnaporniji blagdani i imam osjećaj da je cijela ta manifestacija trajala duže od Olimpijskih igara.

Iz istog sam razloga malo podbacila u količini obavljenih postova no jednostavno, nemoguće je sve stići. Taman je 12. mjesec bio početak divne suradnje sa Dukatom koje ste mogli popratiti na njihovom Instagramu dukat_hrvatska i na njihovom Facebook pageu Dukat. Podijelili smo s vama koliko smo mogli i mi na našoj stranici Forking Croatia a evo, sad konačno u miru mogu i s vama podijeliti jedan recept koji je nastao upravo za tu suradnju.

Ovom sam se receptu izrazito veselila i jedva sam ga dočekala probati jer sam znala da postoji, no online nisam mogla pronaći ništa pa sam kopala i tražila dok nisam našla i onda prilagodila našim okusnim pupoljcima. I naravno, preporučujem da probate.

Svakako je ovaj recept savršen za novogodišnji ručak, jer od svih kolačića koje ste ispekli za Božić, zasigurno je koji medenjak ostao i zašto ga ne bismo potrošili na ukusno jelo?
 Osim recepta, potraga za samim fileom srnetine je trajala i trajala no na kraju se završila na Dolcu. Hvala gospodinu koji nam je pomogao u našoj potrazi i savjetovao nas kako i što i koji komad je za nas najbolji.
Krenimo redom, prvo recept a zatim cijeli proces pripreme koji možda malo je kompliciraniji no manje od toga ni ne želimo za pravi svečani ručak.

File srnetine u kori od medenjaka

600 grama srnećeg filea
brašno
Dukat maslac za pečenje
jušni temeljac

Marinada:
3 žlice meda
3 žlice ulja
sok i kora dvije naranče
ružmarin, majčina dušica
češnjak
sol, papar

Kora:
1 naranča
50 grama krušnih mrvica
100 grama medenjaka
6 žumanjaka
sol, papar
100 grama Dukat maslaca
0,5 dcl medice

Krenut ćemo od marinade. Izrežite srneći file na veće komade. Tu sam u startu pogriješila malo, ali sam se ispravila. Neki komadi su mi bili premali zato bih preporučila da ostavit što deblji file da se što finije ispeče na kraju.

Kad ste pripremili meso, vrijeme je za marinadu. Med, ulje, sok i koru od naranče pomiješajte, začinite sa soli, paprom, ružmarinom i majčinom dušicom te naravno, dodajte češnjak. Ostavljam vam količinu češnjaka da sami odlučite jer svatko ima svoj ukus, ja ga recimo ne ljubim u velikim količinama ali za marinade nikad previše.

U toj marinadi ostavite srnetinu da odstoji, najbolje preko noći. Što više vremena imate, to bolje.
Ako vam je ostalo srnećih kosti, odlično bi bilo da paralelno skuhate temeljac od kosti i dostupnog vam povrća jer će vam trebati za dalje.

Za koru od medenjaka napravite smjesu od soka jedne naranče, krušnih mrvica, samljevenih medenjaka (ja sam ih u rukama fino izdrobila), 6 žumanjaka, 100 grama Dukat maslaca, soli i papra. Pustite da smjesa koju ste dobro izmješali odstoji u hladnjaku cca pola sata. Za to vrijeme pripremite meso.

Nakon što je meso odstajalo u marinadi, vrijeme je za pečenje.
Sam recept od kojeg sam krenula je nalagao pečenje na tavi na maslacu pa još u pećnici. Preskočila bih dio s pećnicom skroz jer komadi koje sam tako radila su ispali presuhi. Pojeli su se, ali savjetujem veće komade s što manje pečenja.

Znači, Dukat maslac na tavu i na zagrijani maslac dodati file. Peći do zlatne boje. Ja sam cijelo vrijeme dodavala još maslaca da ne bi zagorio. Dok su medaljoni bili gotovi, izvadila sam ih sa strane. Na maslac na kojem sam pekla meso, dodala sam preostalu marinadu, crvene paprike i još jušnog temeljca da bih dobila umak. Ako vam je umak pregust, dodajte još temeljca, ako je prerijedak, dodajte malo razmućenog brašna da se zgusne. Neće bitno utjecati na okus.
Kad je umak gotov, vratite meso da se joj koju minutu prokuha u umaku. Zaista, jako kratko.

Izvadite srneće filee, pustite da se ocijede na tanjuru i nastavite pripremati smjesu za koru od medenjaka u koju izvađenu iz hladnjaka treba dodati još rakiju od meda.

Uzimati komade smjese u ruku i oblikovati oko vaših medaljona dok nisu u potpunosti prekriveni korom.
U zagrijanu pećnicu na 180 stupnjeva stavite srentinu na 15 minuta dok kora ne postane zlatna.

I to je to.

Zašto sam željela jako podijeliti s vama ovaj recept? Jer je divan i nesvakidašnji. I jako jako sam se mučila dok zadnji komad mesa nije bio savršen. Jer je lako pogriješiti. S premalim medaljonima koji se brzo isuđe tokom pečenja, s koracima gdje nam kora treba odstajati i ne smije se desiti da meso čeka dugo pa je bitno sve dobro tempirati i sve raditi na vrijeme.

Evo, ovo je zaista prvi put da sam se iskreno namučila pripremajući neko jelo i nije mi žao. Vrijedilo je!

Paralelno s tim sam radila još milijun stavri, između ostalog, od ostatka mesa i kostiju od srnetine, skuhala sam gulaš. Neću posebno pisati recept za to već samo ukratko.

Na masti sam popržila dvije isjeckane glavice luka, dodala isjeckane suhe šljive i brusnice te crvenu papriku.

Na to sam dodala meso, podlijala ostatkom temeljca kojeg sam imala od srnetine za recept iznad i vode. Prodinstala, dodala još vode, krumpira i gljiva koje sam imala u hladnjaku i to se kuhalo satima dok sam se ja bavila drugim stvarima, pekla još medenjaka, pekla kruh i radila knedle od sira.

 Eto, tako su prošli naši blagdani, više manje u kuhinji, kako ste se vi zabavili i što ste finoga kuhali? Podijelite s nama!

Fedrih u maramici

Blagdansko vrijeme miriše na fina pečenja i dok nam je već dosta hrane, uvijek ima mjesta za još malo.
Dok se pitate što pripremiti za novogodišnji ručak, evo prijedloga i od nas, iako je upravo ovo bio naš božićni ručak.

Pošto sam kuhala i pekla za naše malo društvo za Badnjak, bila sam oduševljena idejom da za Božić ne trebam kuhati već smo samo sjeli za stol i pojeli. Ok, fotkalo se malo prije.
Zvonimirov tata je zaslužan za pripremu ovog finog komada mesa a sama priprema je trajala dva dana.

Prvi se dan komad mesa (fedrih, nisam ni ja znala što je točno, no to je komad vratine zapravo), dobro nasoli i našpika češnjakom. Odmah se omota u svinjsku maramicu i tako leži do drugog dana kad ide na pečenje.

Peklo se dugo i na manjoj temeperaturi. Moram priznati da ne znam baš sa pećima na drva pa ne mogu to ni ocijeniti ali da ja to radim u pećnici na struju, stavia bih prvo na 180 stupnjeva pa smanjila na 160 i pekla sat i pol cca i pred kraj opet zapekla na višoj temperaturi. U međuvremenu se meso okrene i podlije s msnoćom u protvanu.

Kad je pečeno? Kad maramica počne šuškati, znate, kao čvarci u jednom od prethodnih postova.

Meso smo ostavili da se ohladi do idućeg dana, taman za božićni ručak.
Rezalo se prekrasno, meso se bez problema odvajalo od kostiju a za stolom se jedva čekalo da se može navaliti na divan komad mesa uz domaće mlince kao prilog.

Hvala vam što ste bili uz nas ove godine, 2015. ćemo uvijek pamtiti kao onu kad se rodio naš mali blog, Forking Croatia, a veselimo se novoj 2016., s novim receptima, izazovima, kuhinjama i prijateljima!

Želimo vam svima obilje sreće, zadovoljstva i prije svega, ljubavi, za vas i vaše najbliže!
Sretnu i uspješnu novu 2016. godinu žele vam

Zvonimir i Kasandra!

Ovo nisu samo medenjaci, ovo su najbolji medenjaci

Kada počinje Božić za mene? Onaj tren kad se kućom počne širiti miris cimeta i meda. Najdraži moji medenjaci su u pećnici, stol je pun brašna, modlica, šećera i da, sve je ljepljivo od meda.
Godinama već tražim savršen recept za medenjake, i ove godine, mislim da sam ga usavršila.
Svake godine također, ranije krenem s pripremom upravo medenjaka, jer, nikad ne znaš kako će ispasti. Nekad su savršeni, a nekad budu mekani tek za Novu godinu.
I svake godine isto strahujem nad njima i tražim neki novi recept naime, google već poznaje moju pretragu "mekani medenjaci".

Ove godine sam opušteno odlučila da ne volim ni jedan recept i da ću napraviti svoj pa kako ispadne.
I ispalo je najbolje!

Recept:
700 grama glatkog brašna
3 jaja
2 velike žlice svinjske masti
2 žličice sode bikarbone
150 grama šećera
6 velikih žlica meda
kora naranče i limuna
začini za medenjake (cimet, muškatni orašćić, klinčić ili jednostavno, već gotovi začini za medenjake)

Sastojci su tu a priprema je poprilično jednostavna. Brašno sam prosijala, dodala ostale sastojke i zamijesila.
Eh, da, svinjska mast. Primjetila sam da mnogi zaziru od korištenja masti u medenjacima a što se mene tiče, neizostavna je. Ona garantira mekane medenjake. Pošto volim mast više od ikakvih ulja, margarina, itd, nemam nikakvih problema korištenja istog u ovom receptu.
Med koji sam koristila je onaj iz čarobnog Medenog vrta u Međimurju, zahvaljujem obitelji Šardi na prefinom poklonu a uskoro će i priča koja se iza Medenog vrta krije.

Umijesila sam tijesto, koje je malo mekše, ostavila ga u hladnjaku na cca pola sata.
Za to vrijeme, pripremila sam plehove u kojima ću medenjake peći. Samo sam ih prekrila papirom za pečenje, a da bih ga bolje zalijepila za pleh, uvijek ga malo navlažim, čisto da mi papir ne bježi.

Nakon pola sata, uzela sam tijesto, pobrašnila podlogu i izvaljala tijesto. Pošto sam izrezivala oblike modlicama koje su manje, i tijesto sam razvaljala tanje.

Kako sam bila u sto stvari taj dan (svašta lijepoga pripremamo), imala sam i pomoćnike, moje vilenjake koji su pomogli raditi keksiće i igrali se s modlicama.

Kako su naši medenjaci bili tanji, u pećnici je potrebno svega nekoliko minuta da se zarumene.
Da ne bi bilo dosadno, odlučila sam napraviti i jedan dio medenjaka sa staklenim šarenim prozorčićima, na neke sam i izbušila rupu da se njima može okititi i bor.

Znači, izrezala sam okrugle veće oblike sa čašom i unutar njih modlicama izrezala boriće, Prije pečenja sam u praznine u obliku borića stavila smrvljene tvrde bombone. Bitno je da budu tvrdi bez punjenja i da ne dodiruju rub medenjaka jer se inače zamute. Tokom pečenja se bomboni rastope i naprave slatko staklo unutar našeg kolačića.

Prvi put u životu sam se bacila i na ukrašavanje keksića. Smutila sam dva bjelanjka, 400 grama šećera u prahu i sok od limuna. Stavila u špricu za ukrašavanje iiiii, fejl.
Preširoka rupa, sve samo curi, katastrofa.

Vratila se na old school metodu. Smjesu u vrećicu za zamrzavanje, izbušila manju rupu i ispočetka. Ajde, malo je bilo bolje no užasno mi je bilo teško kontrolirati poteze. Zato Zvonimir nije imao nikakvih problema, odložio fotić i bacio se na šaranje po medenjacima kao profesionalac i dok sam ja pimplala svojih par kolačića i trudila se da izgledaju savršeno, on je svoje ukrasio u tren oka.

Ako imate neku čarobnu formulu za ukrašavanje kolačića, molim vas, dojavite mi, jer trenutno stvari stoje tako da mogu ispeći što god ali kad dođemo do ukrašavanja, stres na najjače jer mi jednostavno ne ide od ruke tako lako kako bih voljela da ide.

Eto, jedan blagdanski receptić je iza nas, nadam se da ćete ga isprobati, zaista sam oduševljena ovim medenjacima i nećete se razočarati ako se za njega odlučite.